Osnovni podaci

Prostor koji danas obuhvaća Općina Severin nalazio se prije novog teritorijalno – političkog ustrojstva u bivšoj Općini Bjelovar, koja se 1992.godine „podijelila“ na grad Bjelovar i pet općina među kojima i Općina Nova Rača, iz koje se 1997.godine izdvojila Općina Severin.

Općina Severin formirana je 06.veljače 1997.godine donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 10/97). Sjedište Općine je u naselju Severin, a mjesna samouprava je organizirana kroz dva mjesna odbora.

Općina Severin, prirodno – geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske.
Obuhvaća prostor dvije karakteristične geografske cjeline: pobrđa Bilogore (sjeverno) te pleistocenskih ravnjaka i doline Severinske (južno). Izrazito je izduženog oblika (kao većina općina na reljefno raščlanjenim područjima) u smjeru jug-sjever, postavljena gotovo okomito na masiv Bilogore.

Geografski gledano granice Općine Severin teku:

• Na sjeveru – pobrđem Bilogore
• Na jugu – pleistocenskim ravnjakom

Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Severin nalazi se u istočnom dijelu grupe županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca. Obzirom na rubni položaj (prema grupi županija istočne Hrvatske), te smještaj Općine upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa-Jadran i Podunavlje-Jadran), dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.

Općina Severin graniči:

• Na sjeveroistoku sa Općinom Šandrovac
• Na jugu sa Općinom Nova Rača
• Na zapadu sa Gradom Bjelovarom
• Na sjeverozapadu sa Općinom Veliko Trojstvo

Općina obuhvaća slijedeća naselja:

• Severin
• Orovac

Glavna razvojna os sjeveroistočnog dijela Županije, državne ceste D-28 i D-5 (Bjelovar-Daruvar-Pakrac), položena je granicom pobrđa Bilogore i pleistocenskog ravnjaka (južnim dijelom Općine), te presijeca područje Općine u poprečnom smjeru (sjeverozapad-jugoistok). Sekundarni paralelni prometni pravac kroz sjeverni dio Općine (kao niti kroz veći dio pobrđa Bilogore) ne postoji. Uzdužna razvojna os Općine je izrazito slaba i lokalnog karaktera (zbog zatvorenosti u smjeru sjeveroistoka hrptom Bilogore).

Obzirom na položaj, prometne veze i veličinu, područje Općine je pod izrazito jakim gravitacijskim utjecajem Bjelovara, većeg regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta sjeverozapadnog dijela Županije.

S površinom od 25,91 km² (0,96% površine Bjelovarsko – bilogorske županije) raspoređenog u samo dva naselja najmanja je općina na području Županije.
Općina Severin ima iznadprosječno mnogo vrijednog poljoprivrednog zemljišta i ne mineralnih sirovina.

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno – gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa otuda određena sporost demografskih procesa. Samo pozitivnim mijenjanjem brojnih čimbenika moguće je utjecati na zaustavljanje negativnih demografskih tijekova i ostvariti uvjete za postizanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku društva.

Prema Popisu stanovništva iz 2011.godine Općina Severin ima 713 stanovnika, što predstavlja 0,73% od ukupnog broja stanovnika Bjelovarsko – bilogorske županije, odnosno 0,02% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske.
Stanovništvo je raspoređeno u jedno slabije urbanizirano i jedno ruralno naselje prosječne veličine 519 stanovnika po naselju od kojih Severin ima više od 500 stanovnika.

Depopulacija uslijed urbane tranzicije je Općinu Severin zahvatila nešto ranije nego veći dio Bjelovarsko – bilogorske županije, tako da je udio stanovništva Općine u stanovništvu Županije i Republike Hrvatske opadao već od 1961.pa do 1991.godine. nakon 1991.godine broj stanovnika Općine i dalje opada, ali udio u stanovništvu države ostaje praktički isti, a u stanovništvu Županije čak raste.

Područje Općine Severin, kao i područje Županije pripada, prema Koppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa, bez izrazito sušnog razdoblja (C), u kojem je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -3˚C i 18˚C. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je oko 0˚C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22˚C.

Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (cf), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (cfw). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x). Mjesečne padaline su ujednačene, nešto veće u periodu ožujak – studeni i manje, ali također ujednačene tijekom zime.